BAROK 17. ST.

*****

BAROK 17. ST.

-----

***

Barok je istorijsko razdoblje Evrope, koje pocinje pocetkom 17. st.

U Italiji i traje sve do polovine 18. st.

Odjevanje u Baroku se mijenja u odnosu na predhodno razdoblje,

 o kome smo pisali u proslom tekstu.

Pojedinim promjenama nastaje sasvim drugi stil.

Odbacivanje strogosti i krutosti odjece

POVRATAK KOLORITA

nestaje dominacija crne

(muskarac je pokretac - zene prate)

DINAMIKA

Ogrtac je asimetrican,

frizure – pletenice.

Omeksavanje rubova, gumbi, volani, cipke, obrubljeni ovratnici

UBRZAVAJU SE RITMOVI PROMJENA U ODIJEVANJU

MUSKA ODJECA

Popustanje napetosti i stroge forme, teznja otvorenoj formi,

npr. muski ovratnik „mlinsko kolo“ zamijenjen novim oblikom

Krutost popustila i na obliku hlaca:

od vunene tkanine

produzuju se

siroke su i skupljene u struku

na rubovima pricvrscene podvezicom

HALJETAK

se sprijeda rastvara kako bi otkrio bijelinu kosulje,

prorez na rukavu,

kolorit

U drugoj polovici 17. st.

haljetak se skracuje znatno

rukavi nisu tako siroki, kroz otvore se nazire bijela kosulja

podvezice od crvene satenske trake

ukras na porubu od volana

kolorit i dalje aktuelan.

UKRASI

Na haljetku i hlacama:

gumbi su u jednom redu i do 60 komada,

petlje, unakrsno povezani gajtani,

volani, manzete u zapescu,

donji rub hlaca sa podvezicama, satenske vrpce.

U muskoj modi prisutan i kaput, ogrtac kruznog oblika

U drugoj polovici 17. st.

RHINGRAVE

Hlace se jace sire, pojasom se oko struka nabiru, prosivene su

izmedju nogu rubovi nogavica se nabiru, te povise koljena

 padaju poput suknje, bogata duga tkanina, podsuknja i gace.

KOSA

Duga, kovrdzava, bujna, rasporedjena u pramenove

pramen kose upleten u pletenicu s crvenom satenskom

 trakom, asimetrija i dinamicnost.

U drugoj polovici 17. St.

KOSA

Sve vise boja koje cine  vlasulje.

Pocetak mode vlasulja,  kad je Luj XIII od sifilisa izgubio svu kosu.

Ridja vlasulja asocira na lavlju grivu.

Vlasuljar ima status umjetnika.

Luj XIV

Vlasulja sa „prozorima“.

Neizostavan rupcic u ruci, stap se nosi kao detalj,

suncobrani, kisobrani, drvena konstrukcija i napeto platno,

lenta i mac.

Muf u zimskim danima, oko struka, od krzna.

MADEZ

Moda u pocetku, cak sluzi i kao sredstvo komunikacije,

Francuzi ga nazivaju musicom.

BRKOVI

Mali ukruceni brcici u brk, to se postizalo pomocu uzarenog

zeljeza, i mala brada.

SESIR

Sirokog oboda, ulepsan nojevim perom, crvene boje uglavnom.

OBUCA

Cizma je ljevkastog oblika sa sirokim sarama, mamuze, potpetica,

ukrasi od cipke, pompona, kopce, masne ili svilene trake.

U drugoj polovici 17. st.

KRAVATA

dinamika gibanja sazeta u jednu tacku

modni detalj preuzet za vladavine Luja XIV

izradjena od svile i cipke.

Kravatar je pored vlasuljara zauzimao vrlo visok polozaj

na dvoru, a imali su status vrhunskih umjetnika.

ZENSKA ODJECA

Krutost popusta ali nema prenaglasene dinamike kao na muskoj odjeci

SLOJEVITOST JE 3 DIJELA

SECRET

Donja kosulja i donja suknja.

FRIVOL

Gornja suknja

 raskosna, od brokata ili barsuna

 i gornji dio

KORZET

Samostalan je i izradjen od istog materijala kao i frivol.

Korzet s naramenicama nije tako krut kao u 16. st.

nosi se preko donje kosulje.

MODEST

Gornja haljina

 skromna, u pravilu od crnog satena kao kontrast.

Sprijeda otvorena, pricvrscuje se za korzet.

VRATNI IZREZ

Uokviren plohom cipkanog ovratnika nazubljenog ruba,

sto nalazimo i u zapescu.

RUKAVI

Veliki, naborani, stisnuti u zapescu.

NAKIT

Biseri, ogrlice, narukvice,

tip haljine sa pregacom,

pojas sa uporabnim predmetima

 (sat, nozic, novcanik)

gradjanski sloj

FRIZURA

Naglasen oblik sa spljostenim celnim dijelom

kosa pokriva usi poput „psecih usiju“

straga je kosa skupljena u pundju, opletena pletnicom, male siske.

Djeca poput odraslih odjevena.

nizi slojevi u prvoj polovici 17. st. nastoje pratiti vise slojeve.

---

***

***